Poljoprivreda budućnosti

Kako će izgledati poljoprivreda u budućnosti? Kako bi poljoprivreda mogla doprinjeti zaštiti klime? Šta će društvo tražiti od poljoprivrednika? I Michael Horsch se isto to pita i daje odgovore.

Michael Horsch: „Poljoprivrednici će u budućnosti morati više razmišljati o ravnoteži CO2.“

terraHORSCH: Koje strategije za pozitivan doprinos zaštiti klime imate u vidu?
Michael Horsch: Meni je već dosta razgovora o budućnosti, jer budućnost je sada! Trenutno postoje različite aktivnosti u pogledu CO_2. Uzmimo za primjer udruženja za organsku proizvodnju, koja su za centralnu temu postavila humus. Ja postavljam slijedeće pitanje: kako možemo trajni humus – kako sam naziv kaže – trajno stvoriti u zemljištu, a ne samo da pokušavamo stvoriti nutritivni humus? Naime, on se vrlo brzo razgrađuje. Dalje, potreban nam je certifikat koji priznaju svi kupci dozvola za emisije. Ovakav certifikat trenutno ima veliki potencijal u automobilskoj industriji ili maloprodaji prehrambene robe. Maloprodaja prehrambene robe ne stremi samo CO₂ neutralnosti, već čak razmišlja o ponudi životnih namirnica koje su CO₂ pozitivne. To joj može uspijeti ukoliko u ponudi ima proizvode poljoprivrednika koji mogu dokazati da povećavaju sadržaj CO₂ u zemljištu.
Zamislimo samo kakvo će to djelovanje imati na potrošača, koji je sve više zabrinut za našu klimu i radije kupuje lokalne prehrambene proizvode koji su proizvedeni uz upotrebu humusa, nego namirnice koje imaju CO₂ certifikate za sadnju drveća u Indoneziji ili na Himalajima.

Trenutno se u društvu vodi diskusija oko CO2 neutralnosti.

terraHORSCH: Kako sektor poljoprivredne mehanizacije može podržati poljoprivrednike u pogledu CO₂?
Michael Horsch: Kod ovog pitanja se dvoumim. S jedne strane, učinjeno je puno toga što se tiče emisije CO₂ kod diesel motora, ali sa druge strane mi to izgleda kao kap vode u oceanu.
U ratarstvu npr. nam je danas potrebno oko 100 litara diesela po hektaru, što odgovara oko 300 kg CO₂/ha. Sa boljim motorima i boljim menjačima i gumama uštedeli smo možda 20 lit/ha ili 60 kg/ha CO_2. Međutim, ako se to uporedi sa drugačijim načinom obrade zemljišta, na koji mi poljoprivredni inženjeri možemo dosta utjecati, onda bi se u zemljištu moglo zadržati 5.000 do 10.000 kg/ha CO₂ svake godine. U usporedbi sa tim ušteda od 60 kg/ha je beznačajna.

terraHORSCH: Izgleda da će poljoprivrednicima CO₂ biti jedna od glavnih tema u budućnosti.
Michael Horsch: Promjena klime bi mogla biti slijedeća velika šansa da se poljoprivrednici udruže sa društvom. U proteklih 100 godina znanost se bavila stvaranjem humusa u dva navrata: 1920. poslije Prvog svijetskog rata zbog gladi i onda ponovo 1950. poslije Drugog svijetskog rata. U to vrijeme je od poljoprivrede zahtijevano da snabdjeva stanovništvo sa dovoljno hrane. Tada je u prvom planu stajalo stvaranje humusa. Početkom 1960-ih su napredovali traktori, gnojiva, kemija i sjemenarstvo i prinosi su počeli konstantno rasti. Humus je u tome igrao malu ulogu. Neki kritičari konvencionalne poljoprivrede su čak optužili poljoprivrednike da su doveli do razgradnje humusa. To uglavnom nije bio slučaj. Zbog znatno povećanih prinosa u 70-im, 80-im i 90-im godinama vrijednosti nutritivnog humusa su se čak povećale.

terraHorsch: Da li se ciljevi moderne poljoprivrede moraju  promijeniti kako bi se ispunili trenutni zahtjevi?
Michael Horsch: Mi se opet pitamo, da li se može  nastaviti rast prinosa od 1% godišnje. To je do prije deset godina bio slučaj u Zapadnoj Europi kod rotacije usjeva uljane repice, pšenice i ječma. Sada smo primjetili da usjevi u nekim područjima kao što su npr. južna Njemačka, srednja Francuska ili istočna Engleska, stagniraju. Možda bi mnogim poljoprivrednicima proizvodnja humusa mogla biti alternativni prihod, ali ona nije obavezno povezana sa apsolutnom maksimizacijom prinosa. To u svakom slučaju neće moći  funkcionirati u svakoj regiji.
Ako se certifikati danas prodaju za do 50 €/t ili u budućnosti možda za 250 do 500 €/ha, onda je to nešto o čemu vrijedi razmisliti.
Siguran sam da bi društvo bolje reagiralo ako bi poljoprivrednici dobivali 500 €/ha za proizvodnju humusa umjesto 300 €/ha kao subvenciju.

Uzgoj međuusjeva potiče stvaranje humusa u zemljištu.

terraHorsch: U konvencionalnoj poljoprivredi imamo diksusiju o stvaranju humusa koja uključuje i smanjeni intenzitet rada i upotrebu glifosata. Koje je Vaše mišljenje o glifosatu?
Michael Horsch: Sa stanovišta politike, u Zapadnoj Europi je glifosat maltene zabranjen. Barem u ovom momentu tako stoje stvari. Ako bi se male količine glifosata koristile kao djelomična zamjena za obradu zemljišta, to bi od njega napravilo ekološki doprinos zaštiti od erozije i stvaranju humusa. Čak i protivnici glifosata se tiho slažu sa tim. Međutim, nijedan protivnik glifosata neće raširenih ruku prihvatiti tu ideju dokle god se u Sjevernoj i Južnoj Americi koriste roundup soja i kukuruz, a ovdje ogromne količine glifosata.

terraHORSCH: Što mislite, koje posljedice bi mogla imati povećana upotreba mikroorganizama (EM) po zemljište i biljke?
Michael Horsch: Uzgoj posebnih bakterija, gljivica i enzima koji postoje u prirodi i njihovo unošenje u zemljište ili na biljku nisu nikakva novost. Novost je to što danas uz pomoć biotehnologije bolje razumijemo što se tu događa i kako se može iskoristiti. Međutim, moramo biti svijesni toga da još uvijek postoji jako malo osnovnog istraživanja, dok puno toga počiva na empirijskim iskustvima praktičara.
U svakom slučaju to je genijalno polje aktivnosti koje nam omogućava da bolje razumijemo i iskoristimo događanja u zemljištu i pozitivno djelovanje na biljku – kako bismo npr. smanjivali upotrebu fungicida i herbicida sve dok ih u potpunosti ne izbacimo iz upotrebe. Trenutno promatramo taj postupak kod brazilskih poljoprivrednika koji uzgajaju soju.
Unošenje mikroorganizama bi moglo biti alternativni način za stvaranje trajnog humusa. Mikrobna karbonizacija bi mogla biti slijedeća velika tema u bliskoj budućnosti.

„Poljoprivrednici će u budućnosti morati više razmišljati o ravnoteži CO₂.“

terraHORSCH: Kako HORSCH može tome doprinjeti?
Michael Horsch: Tako što se svim srcem posvećujemo temama kojima se bavimo već neko vrijeme. Ja stalno govorim o stvarima poput CO₂, EM, MC, nutritivne gustine u hrani ili hrani bez ostataka. Moramo oživjeti ove teme. To od nas zahtijevaju prije svega naši kupci. Zato se intenzivno bavimo ekološkom poljoprivredom.
Isto tako nas živo zanima kako će se razvijati hibridna poljoprivreda. Udružuju se znanje iz organske proizvodnje i praksa iz konvencionalne poljoprivrede i vjerojatno će, uz pomoć moderne biotehnologije, dati potpuno nov način proizvodnje životnih namirnica.

Krda tovnih goveda u SAD.

terraHORSCH: Humus se često povezuje sa stočarstvom. Kako će se po Vašem mišljenju razvijati potrošnja mesa u budućnosti?
Michael Horsch: To će biti interesantno. Sve su moderniji PF (Precision Fermentation) i fleksitarizam (manje namirnica životinjskog, a više biljnog porijekla).
Neka predviđanja govore da će za 10 godina samo u SAD PF zamijeniti govedinu za 50%. Ja osobno se ne bih puno brinuo oko toga. Ali ako se ispuni samo 10% ovih predviđanja, onda  proizvođačima soje i kukuruza predstoje teška vremena.
Potpuno sam siguran da poljoprivrednici koji prakticiraju konvencionalnu i organsku poljoprivredu na odgovoran i održiv način ne trebaju se plašiti budućnosti. Oni najbolje razumiju što potrošači od njih traže.

EM – Efikasni mikroorganizmi: koncentrirana mješavina regenerativnih mirkoorganizama koji imaju pozitivno djelovanje na vitalne procese. Oni mogu npr. spriječiti kvarenje ili formiranje pljesni.
PF – Precision Fermentation opisuje proces proizvodnje sintetičke zamjene za mesne proizvode.
MC- Mikrobna karbonizacija: u ovom procesu se organska biomasa, na primjer stajnjak ili kompost, reciklira anaerobnim putem. To se također događa dodavanjem odabranih mikroorganizama.

Impressum

terraHORSCH

je međunarodni časopis za klijente firme

HORSCH Maschinen GmbH
Sitzenhof 1
DE-92421 Schwandorf
Tel.: +49 9431 7143-0
Fax: +49 9431 7143-9200
terra@horsch.com
www.horsch.com

Odgovorna za sadržaj: Cornelia Horsch
Redakcija: Johannes Hädicke

Priloge su napisali: Camille Blandin, Michael Braun, Lucas Cortinove, Johannes Hädicke, Cornelia Horsch, Phillip Krainbring, Eileen Nicolai, Fábio Benedito Ono, Magdolna Vas, Heike Wolf, Simon Wyatt

Fotografije: arhiva HORSCH, fotografija Petra Kellner, VDI, strana 27: iStock.com/ hfoxfoto (CO2), Seite 29: iStock.com/dhughes9, Farming Photography, Adrienn Fekete-Pálfi, Johannes Hädicke, C. Kappes, Simon Wyatt, Ceres Award: © Timo Jaworr za agrarheute

Prijevodi: engleski: Heike Wolf; francuski: Stéphane Proust, AeC Traduction; poljski: Barbara Dudkowski; ruski: Vyacheslav Veklenko, portugalski: Arno Dallmeyer, slovački: Marian Kukučka, srpski: YU-DNI d.o.o, hrvatski: GRAPAK d.o.o.

terraHORSCH izlazi dva puta godišnje na njemačkom, engleskom, francuskom, hrvatskom, poljskom, portugalskom, ruskom, slovačkom, srpskom, češkom i mađarskom jeziku
Časopis i svi u njemu sadržani prilozi i slike su zaštićeni autorskim pravom. Svako komercijalno korištenje van granica određenih zakonom o autorskom pravu zabranjeno je bez saglasnosti izdavača.

Produkcija i grafička obrada: Beckmann Verlag GmbH & Co KG, Lehrte
Štampa: Frischmann Druck und Medien GmbH, Amberg