HORSCH Academy: školovanje i povezivanje

Poljoprivrednici su mogli uživo vidjeti rezultate rada Frédérica Rémyja.

Tehnologija i poljoprivredne metode se razvijaju sve brže i brže. Sa svojim inovativnim strojevima HORSCH aktivno sudjeluje u ovom razvoju kako bi zadovoljio zahtjeve poljoprivrednika.

Nije uvijek moguće odgovoriti na sve zahtjeve samo pomoću tehnologije. Agronomska rješenja za zahtjeve koje postavljaju društvo i politika zahtijevaju sve više dokumentacije i visoke tehnologije. Za upravljanje poljoprivrednim strojevima je potrebno sve više stručnog znanja. Zato je danas jako važno školovati poljoprivrednike.
HORSCH France je iz tog razloga u rujnu 2018. organizirao HORSCH Academy. Ovaj novi koncept usavršavanja je dostupan samo kupcima HORSCH strojeva, koji se okupljaju na jednoj farmi zbog školovanja, stručnih ekskurzija i razmjene iskustava o određenoj temi sa prisutnim stručnjacima. Ove godine u čitavoj Francuskoj su se održala četiri dana polja i dvije ekskurzije.

Frédéric Rémy koristi Airseeder 6 CO uglavnom ljeti na strništima.

„U prvom bloku HORSCH Academy bilo je riječi o konzervacijskoj poljoprivredi“, objašnjava Rémi Bohy, suradnik u HORSCH France za sjetvu i Precision Farming. Mineralizacija organske materije, erozija tla, rezistentnost korova: danas se poljoprivrednici suočavaju sa novim fenomenima i zato moraju prilagoditi njihov način obrade zemljišta. „Konzervacijska poljoprivreda je put ka savladavanju ovih izazova. Promjena rotacije usjeva, međuusjevi i minimalno razaranje zemljišta – na ovaj način su neki od naših kupaca zapravo riješili npr. problem sa rezistencijom“, kaže Rémi Bohy. Kombinacija ovih različitih metoda je omogućila francuskoj poljoprivredi da ide u korak sa promjenama – čak i u pogledu ekonomije i zaštite životne sredine. Konzervacijska poljoprivreda zahtjeva ogromno znanje. Dakle, izbor teme našeg prvog susreta je bio očigledan.

Borba protiv globalnog zagrijavanja

Avatar pomiče malo zemljišta. Tako se smanjuje količina korova u jesen.

terraHORSCH je posjetio prvo okupljanje koje se održalo početkom lipnja 2019. U mjestu Aronville, 50 km sjeveroistočno od Pariza. Na farmi Ferme de Saint-Lubin se okupilo oko 40 poljoprivrednika. Ovu farmu od 450 ha vodi Frédéric Rémy, koji je u međuvremenu u potpunosti prešao na konzervacijsku obradu.

Dan je počeo govorima Frédérica Rémyja i Juliena Seneza, poljoprivrednika iz Vignemonta i osnivača obrazovnog centra Kiwi Agronomy posvećenog konzervacijskoj poljoprivredi: „Procenjuje se da je 4% francuskih gospodarstava prešlo na konzervacijsku poljoprivredu“, kaže Julien Senez. „Neki od njih su već stekli 15 do 20 godina iskustva.“

Za Juliena Seneza najvažniji cilj prelaska na konzervacijsku poljoprivredu je doprinos borbi protiv globalnog zagrijavanja. Metode ovog načina obrade zaista doprinose akumuliranju ugljika u zemljištu: balans ugljika na farmi koja je prešla na ovu vrstu obrade je pozitivan. Generalno, obrađeno zemljište oslobađa 300 kg ugljika po hektaru. Malo obrađeno zemljište sa međuusjevima može zadržati do 600 kg ugljika po hektaru godišnje. Uz pomoć vladinih programa, kakvi trenutno postoje u Švicarskoj, takve usluge ekosistemu bi uskoro mogle biti i plaćene.

Drugi cilj je postati konkurentan smanjenjem troškova proizvodnje po toni pšenice. To se može postići smanjenjem potrošnje poljoprivrednog materijala, pogotovo goriva, što je rezultat sofisticirane obrade zemljišta. „Troškovi proizvodnje po toni pšenice u Francuskoj u prosjeku iznose 155 €. Sa najjeftinijim metodama tona pšenice se može proizvesti za 175 €! U Rusiji prosječni troškovi iznose 100 € … Zato moramo dalje razvijati naše metode“, naglašava Julien Senez.

Izazovi

Usprkos očiglednim prednostima, prelazak na konzervacijsku poljoprivredu nije mačiji kašalj. Postoje brojne prepreke, ali i mogućnosti da se one zaobiđu. Najprije treba imati kontrolu nad klimatskim uvjetima zemljišta. „Obrada zemljišta preko mineralizacije omogućava da se mane zemljišta djelomično prikriju. Ove mane dolaze do izražaja prelaskom na minimalnu obradu ili direktnu sjetvu”, objašnjava Julien Senez. Jako je važno podijeliti polja, pa čak i pojedinačne parcele, prema tri kriterija: tip zemljišta, udio organske materije i pH vrijednost. U pojedinim slučajevima (na primjer povećani udio organske materije i neutralna pH vrijednost) prelazak na konzervacijsku obradu se odvija lako. U drugim slučajevima je potrebna veća pažnja, dok je na manje dobrim parcelama neophodno obaviti pripremne radove. Dodavanje kreča može riješiti problem sa pH vrijednošću. Uvođenje međuusjeva i dodavanje organske materije može vratiti zemljištu količinu organske materije na primjeren nivo. „Ciljano gnojenje može poboljšati slabu mineralizaciju“ dodaje Julien Senez.

Uz pomoć ulagača sjemena sa jednim diskom može se voziti kroz velike međuusjeve bez zagušenja.

Frédéric Rémy je predstavio svoju farmu Ferme de Saint-Lubin i objasnio postepeni prelazak na konzervacijsku obradu. Sa godišnjim padalinama od 750 mm i konstantno rastućim rizikom od suše, bilo je potrebno stalno održavanje maksimalne vlažnosti zemljišta kako bi se osigurala uspješna ljetnja žetva. Frédéric Rémy je tražio sijačicu koja dobro prodire u zemlju. Njegov izbor je pao na HORSCH Avatar 6.16 SD. Osim toga, pažljivo je odabrao međuusjeve koji savršeno odgovaraju njegovoj rotaciji usjeva. „Raznovrsna rotacija usjeva i način sjetve koji minimalno smeta zemljištu – to je ključ u borbi protiv korova“, kaže Frédéric Rémy.

Međuusjevi

Ovako izgleda njegova rotacija: ozima uljana repica / obična pšenica / ljetnji lan ili suncokret / obična pšenica / ljetnji bob ili ozimi grašak nakon kojeg slijedi heljda / obična pšenica. Rotacija se uvijek sastoji od različitih međuusjeva u mješavini koja odgovara kulturi koja slijedi. Mješavina sadrži uvijek najmanje četiri različite sorte, od toga su najmanje 50% mahunarke. Kod planiranja mješavine se uvijek uzima u obzir razvoj korjenovog sistema.

Za Juliena Seneza, najvažniji cilj prelaska na konzervacijsku obradu je doprinos borbi protiv globalnog zagrijvanja.

„Ako se međuusjev dobro razvija, nisu potrebna nikakva kemijska sredstva. Glifosat se koristi isključivo i jedino zbog kontrole korova i višegodišnjih biljaka.” Moguća zabrana glifosata bi okrenula naglavačke njegov trenutni način rada, koliko god da je pozitivna namjera iza te zabrane. Frédéric Rémy koristi samo 1,5 litara glifosata po hektaru. Povratak na staru obradu bi bio jedan korak u nazad. „Nisam siguran da li političari dobro razumiju problematiku. Ne možete tražiti od poljoprivrednika da se potrude da smanje emisiju plinova staklenog vrta i istovremeno im oduzimate oruđe pomoću kojeg bi mogli postići taj cilj,“ zaključuje on.
Poslije osam godina, bilans prelaska farme Saint-Lubin na konzervacijsku obradu je odličan.

Frédéric Rémy procenjuje da sada u traktoru provede 455 sati manje – to je ušteda od 21.200 litara dizela. To je 13.650 € godišnje, što odgovara 30 € po hektaru. Istovremeno su prinosi obične pšenice porasli za 14 dt, a kod uljane repice za 7 dt po hektaru.

Na njivi

Nakon ručka, grupa je otišla na njivu da na licu mjesta vidi rezultate rada Frédérica Rémyja. Poljoprivrednici i dva eksperta su tom prilikom intenzivno razmenjivali iskustva. Frédéric Rémy je goste na kraju upoznao sa svojim voznim parkom. Posebno je istakao svoje dvije sijačice – jednu sa diskovima i jednu sa šiljcima. Ljeti na strnjištima uglavnom koristi HORSCH Airseeder 6 CO. Šiljci garantuju odličan kontakt između zemljišta i sjemena, čak i kod veće količine slame, i omogućava zadovoljavajuće klijanje međuusjeva bez obrade zemljišta. U jesen koristi HORSCH Avatar 6.16 SD. Zahvaljujući ulagaču sjemena sa jednim diskom, može prolaziti kroz velike međuusjeve bez problema i tom prilikom minimalno pomaknuti zemljište. Tako u jesen smanjuje pojavu korova.
Ovo okupljanje je bilo uspješan početak za HORSCH Academy. Ovaj novi koncept omogućava da se ojačaju već bliski odnosi između proizvođača i kupca. Kupci žele da budu sve bolji i žele da se upoznaju sa inovativnim metodama. Činjenica je da se nove metode u ratarstvu sve brže razvijaju, kao i mehanizacija pomoću koje se ove metode mogu realizirati. Obuka poljoprivrednicima ne donosi samo novo znanje, već i priliku da se povežu sa svojim kolegama. Kombinacija govora, praktičnog prikaza na njivi i razmjene iskustava se odlično pokazala i ponovit  će se i slijedeće godine.

 

Impressum

terraHORSCH

je međunarodni časopis za klijente firme

HORSCH Maschinen GmbH
Sitzenhof 1
DE-92421 Schwandorf
Tel.: +49 9431 7143-0
Fax: +49 9431 7143-9200
terra@horsch.com
www.horsch.com

Odgovorna za sadržaj: Cornelia Horsch
Redakcija: Johannes Hädicke

Priloge su napisali: Camille Blandin, Michael Braun, Lucas Cortinove, Johannes Hädicke, Cornelia Horsch, Phillip Krainbring, Eileen Nicolai, Fábio Benedito Ono, Magdolna Vas, Heike Wolf, Simon Wyatt

Fotografije: arhiva HORSCH, fotografija Petra Kellner, VDI, strana 27: iStock.com/ hfoxfoto (CO2), Seite 29: iStock.com/dhughes9, Farming Photography, Adrienn Fekete-Pálfi, Johannes Hädicke, C. Kappes, Simon Wyatt, Ceres Award: © Timo Jaworr za agrarheute

Prijevodi: engleski: Heike Wolf; francuski: Stéphane Proust, AeC Traduction; poljski: Barbara Dudkowski; ruski: Vyacheslav Veklenko, portugalski: Arno Dallmeyer, slovački: Marian Kukučka, srpski: YU-DNI d.o.o, hrvatski: GRAPAK d.o.o.

terraHORSCH izlazi dva puta godišnje na njemačkom, engleskom, francuskom, hrvatskom, poljskom, portugalskom, ruskom, slovačkom, srpskom, češkom i mađarskom jeziku
Časopis i svi u njemu sadržani prilozi i slike su zaštićeni autorskim pravom. Svako komercijalno korištenje van granica određenih zakonom o autorskom pravu zabranjeno je bez saglasnosti izdavača.

Produkcija i grafička obrada: Beckmann Verlag GmbH & Co KG, Lehrte
Štampa: Frischmann Druck und Medien GmbH, Amberg