Dani polja u La Lucine

Početkom rujna 2019. HORSCH je po 12. put organizirao Dane polja u Francuskoj. Svake dvije godine zainteresirani poljoprivrednici se okupljaju u sjedištu firme u La Lucine kod Châteauvillaina u okrugu Haute-Marne. I ove godine događaj je bio uspješan.

Više od 1.000 poljoprivrednika i dilera je sudjelovao u Danima polja od 10. do 12. rujna 2019.

 

Više od 1.000 sudionika – dilera i poljoprivrednika – odazvalo se na poziv na trodnevni događaj ispunjen predavanjima, prezentacijama i radionicama. Na licu mjesta su bili Philipp, Michael i Cornelia Horsch sa Theom Leebom.
10. rujan je bio rezerviran za dilere, a druga dva dana za poljoprivrednike. Program je bio uvijek isti: predavanja, razmjena mišljenja i diskusija prijepodne, dok su se popodne održavale prezentacije strojeva u radu i novosti iz palete firmi HORSCH i HORSCH LEEB.
Leeb PT, prva samohodna prskalica licencirana u Francuskoj, ostavila je dobar utisak. Kao i novi HORSCH uređaji za hibridnu poljoprivredu: međuredni cultivator Transformer VF, stroj za uništavanje korova Cura ST i fini kultivator Finer SL.

Inovacije su predstavljene u ringu.

Radionice su se bavile dijelom HORSCH asortimana sa određene točke gledišta:

• Radionica „Hibridna poljoprivreda“ – uz opsežan prikaz novih strojeva za suzbijanje korova iz kuće HORSCH
• Radionica „Low Disturbance“ – sa težištem na HORSCH sijačicama za direktnu sjetvu
• Radionica „Biogas“ – sa prezentacijom najnovijeg Focusa TD koji je idealan za usjeve predviđene za bioenergiju
• Radionica „Minimalna obrada zemljišta“ – sa predstavljanjem dviju različitih verzija Terrana GX – jedan za duboku, drugi za jako plitku obradu
• Radionica „Zaštita bilja“ – sa detaljnim tehničkim informacijama o preciznoj tehnologiji prskalica Leeb AX, Leeb PT i Leeb LT.

Na kraju su svi strojevi ponovo prikazani u radu.

Diskusija o ostacima pesticida

Potrošači postavljaju sve više pitanja o utjecaju prehrane na zdravlje. Poslije brige o količini šećera i masnoće u hrani, na red dolaze i druge stavke. U centar pažnje polako dospjeva pitanje ostataka pesticida u životnim namirnicama. Prvog dana smo imali dva predavača iz različitih područja koji su iznjeli svoje mišljenje.
Julie Sabourin je odgovorna za sektor kvalitete i tehnike u asocijaciji „Collectif Nouveau Champs“ koju su 2018. osnovali proizvođači koji se aktivno zalažu za poljoprivredu i životnu sredinu. Njihov žig se zove „Zéro résidus de pesticides“ (= nula ostataka pesticida). Inicijativu je pokrenula firma „Les paysans de Rougeline“ koja se bavi prodajom voća i povrća. U međuvremenu su na tržište izbacili prvu generaciju proizvoda bez ostataka pesticida.
Sedam poduzeća osnivača je razvilo strategiju koja se može primjeniti na čitav sektor proizvodnje bilja. „Naša asocijacija danas čini 20% francuskog sektora voća i povrća. I rastemo ekstremno brzo! Ali željeli bismo da naše mjere proširimo i na druga područja proizvodnje bilja“, objašnjava Julie Sabourin. Projekat je u punom zamahu u vinogradarstvu i proizvodnji pšenice.

Collectif polazi od činjenice da društvo sve više želi transparentnost kod pitanja ostataka pesticida. „89% Francuza želi imati više informacija o tome da li se pesticidi nalaze u našim životnim namirnicama ili ne“, naglašava Julie Sabourin. „Uz pomoć našeg žiga to je jasno i precizno.“ Collectif želi da se mjeri svojim uspjehom. I naravno, svaki pojedinačni član mora nešto učiniti za to. „Ohrabrujemo naše proizvođače da potraže alternative kemijskim pesticidima, na primjer, proizvode koji nemaju maksimalno ograničenje ostataka i koji nemaju povezano definiranje ostataka. Oni takođe moraju produbiti svoje znanje o rizicima od kontaminacije“, objašnjava Julie Sabourin. Ovaj žig se oslanja na žig HVE (Haute Valeur Environnementale = velika korist za životnu sredinu). Veliki dio proizvođača se već certificirao odnosno nalazi se u procesu certifikacije.
Takve mjere ne bi bile moguće bez znanstvenika koji mogu dokazati da su ostaci pesticida prisutni. Njih podržavaju laboratoriji, kao na primjer Laboratorija Kneissler, koju je 1993. osnovao dr Andreas Kneissler. On je bio drugi predavač.
Laboratorij dr Andreasa Kneisslera je specijaliziran za dokazivanje prisustva aktivnih supstanci, mikotoksina i pesticida. Njihovi klijenti su žigovi poput „Zéro résidus de pesticides“ koji žele garantirati održivost svojih mjera. „Mjesečno obavimo 15.000 testova – na namirnicama,pitkoj vodi i stočnoj hrani“, objašnjava dr Andreas Kneissler. „Naš posao zahtjeva ogromno stručno znanje. Primjer: utvrđivanje prisustva glifosata kod maslina ispod maksimalne dozvoljene količine – 1 mg na 1 kg – je kao da pokušavate naći kapetana na prekooceanskom brodu Queen Mary 2. Nama danas uspjeva da pronađemo njegovu kapu.“
Dr Andreas Kneissler je predstavio različite metode analize i opisao projekat „HORSCH pšenica“. Cilj je odgovoriti na pitanje pod kojim uvjetima konvnencionalno uzgojena pšenica neće sadržati ostatke pesticida. „Ispitivali smo vezu između uvjeta kultivacije i ostataka pesticida kod pšenice za  brašno za kruh – na osnovu poljoprivrednih, geografskih i meteoroloških uvjeta“, priča dr Andreas Kneissler. Rezultati će uskoro biti objavljeni.

Što možemo uraditi protiv anatemiranja poljoprivrednika?

Eddy Fougier, politikolog specijaliziran za proteste, govorio je o bashingu poljoprivrednika.

Eddy Fougier je bio treći predavač tog prijepodneva. Ovaj politikolog je analizirao nekoliko protesta. On je savjetnik za ovu oblast i 2018. je napisao studiju o „bashingu“ poljoprivrednika.

„Neki zloupotrebljavaju ovu riječ i njome označavaju svaku kritiku poljoprivrednog sektora. Drugi opet kažu da bashing poljoprivrednika uopće ne postoji“, precizira on. I zatim daje dobru definiciju ovog pojma:
„Bashing je osjećaj koji dijele mnogi poljoprivrednici i znači da su njihovo zanimanje, njihove aktivnosti i konvencionalne metode proizvodnje izloženi neprijateljstvu, kritici i defamaciji u javnosti, a prije svega u vodećim medijima.“
„Kritika konvencionalnih metoda proizvodnje u poljoprivredi nije ništa novo. To se događalo sedamdesetih godina zbog upotrebe hormona rasta i devedesetih zbog GMO“, objašnjava Eddy Fougier. Međutim prije nekog vremena ova kritika se jako promijenila. Prvo se proširila na brojne teme (klima, dobrobit životinja, sredstva za zaštitu bilja…) i postala je radikalna: vidljive kampanje sa reportažama prikazanim u udarnim terminima, nevidljive kampanje poput neovlaštenog ulaska u štale stočara ili agresivno ponašanje prema poljoprivrednicima.

Reakcija profesionalnih udruženja na početku nije bila odgovarajuća. „Bila je previše tehnička, predaleko od brige za stanovništvo“, žali se Eddy Fougier. Moramo se osloboditi zastarjelog imidža poljoprivrednika kao žrtve: „75% Francuza ima lijepo mišljenje o poljoprivrednicima. Metode rada su te koje se dovode u pitanje.“ Eddy Fougier savjetuje poljoprivrednom sektoru da uzme stvar u svoje ruke i stupi u kontakt sa potrošačima.
U stvari, ne smijete izjednačavati organizacije koje kritiziraju sa potrošačima. Mišljenja ovih dviju grupa su često sasvim suprotna. Morate se obratiti direktno potrošaču. „Društvena očekivanja“ od poljoprivredne proizvodnje, o kojima se često priča (organska proizvodnja, premještanje proizvodnje itd.) zapravo proistječu od jednog još uvijek malog, ali glasnog dijela društva. Zato je po mišljenju ovog politikologa „važno da se kritičari ne potcjenjuju.“
„Društvo je polarizirano. 60% Francuza kaže da im nije bitno da li će u kupovini potrošiti 10 eura manje ili više. Ali cijena ostaje glavna briga. Prosječan građanin ima o vama mnogo manje predrasuda nego što mislite!“, uvjeren je Eddy Fougier.
Šta činiti? Eddy Fougier misli da je važno odgovoriti na neistine o metodama rada u poljoprivredi, iskoristiti negativnu stranu bashinga i na nju reagirati pozitivnom komunikacijom. „U listopadu 2018. se dogodio lijep primjer. Nakon što im je jedan susjed prijetio ubojstvom, ugroženi poljoprivrednici su odlučili da se ne povuku, nego da organiziraju Dan otvorenih vrata kako bi pokazali svojim susjedima kako rade na svom imanju. To je bio velik uspjeh. Svi su bili zadovoljni.“
I na kraju: „Moramo profitirati od kritike koja nas zapljuskuje, kako bismo ponovo pronašli sebe. Ona mora biti naša motivacija za inovaciju i integraciju na nova tržišta. Ne smijemo rasipati energiju u ideološkom ratu.“

Puno izazova

„Poljoprivreda nikada ne budi toliko strasti kao kada treba savladati izazove.“ Ovim riječima je Michael Horsch započeo svoje izlaganje drugog dana ovog događaja. Najprije je opisao velike korake koje je čovječanstvo učinilo u posljednjih 20 godina. Na prvom mjestu je pametni telefon: „On je postao  sastavni dio nas. Idemo na spavanje sa njim. Možemo samo naslutiti utjecaj ovog malog uređaja na čovječanstvo.“ Slijedeći korak je evolucija u proizvodnji energije. Nakon zatvaranja nuklearnih elektrana u Njemačkoj, 40 % energije dolazi iz obnovljivih izvora. U Kini energija dobijena od sunca i vjetra doživljava ogroman uspon.
Slijedeći primjer su vozila na električni pogon: „Da su me prije šest mjeseci pitali šta mislim o onima koji vjeruju u električni automobil, rekao bih da su kompletni idioti. Nisam bio u pravu.“ Ova promjena će biti snažan udarac za njemačku industriju. Ona je jako vezana za automobile pogonjene motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem i bit će joj jako teško da se izbori sa dominacijom Kineza na tržištu električnih automobila. „Ali ja ostajem optimističan. Mi ostali, mi poljoprivrednici, ćemo igrati ključnu ulogu u narednih nekoliko godina.“

Samokritika kao izvor napretka

„Čini se nam se da nam sudbina sve više okreće leđa. Ali nije tako. Činjenica je da moć koja je bila u rukama političkih i privrednih aktera sada sve više prelazi u ruke NVO“, objašnjava Michael Horsch. I nastavlja: „Ovaj fenomen je jako izražen u Njemačkoj. Nekada se više vjeruje njihovim izjavama nego znanstvenicima.“ Ove NVO žele stupiti u kontakt sa firmom HORSCH prije svega zato što se Michael Horsch ne usteže kritizirati vlastitu firmu. „Svaki put je iz toga proizašlo nešto pozitivno,“ naglašava on. „Morate biti svjesni da NVO ne žele da se svi njihovi zahtjevi realiziraju  već samo dio njih. Kroz diskusiju možemo pronaći kompromis koji traže.“ Evo jednog primjera: usprkos svom prvobitnom stavu, predsjednik Europskog udruženja pčelara više nije za potpunu zabranu glifosata. U stvari, glifosat omogućava nastanak poljoprivrednih cvjetnih površina, kao što su na primjer međuusjevu u konzervacijskoj poljoprivredi.

Michael Horsch (sredina) je završio svoj govor riječima: „Budućnost poljoprivrede nikada nije bila tako interesantna kao danas!“

„Ovi primjeri koncenzusa i diskusije odražavaju što želimo postići našim konceptom hibridne poljoprivrede: kombinaciju najboljeg iz dva, zapravo potpuno različita, svijeta (organska i konvencionalna poljoprivreda)“, objašnjava Michael Horsch. Poljoprivrednik i poljoprivreda tako mogu postati pokretačka snaga u borbi protiv globalnog zagrijavanja. I pritom zaraditi puno novca. Ako bi Njemačka, na primjer, povećala sadržaj humusa u zemljištu za 0,1% na 12 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, moglo bi se sačuvati 100 milijuna tona ugljika. Tona CO₂ na tržištu ugljika košta oko 50 eura…

Michael Horsch je svoje izlaganje zaključio kao što ga je i započeo: „Budućnost poljoprivrede nikada nije bila tako interesantna kao danas!“

Poljoprivrednici iz Francuske, Belgije, Njemačke i Španjolske su se jako zainteresirali za strojeve za hibridnu poljoprivredu.

Pitanje ravnoteže…

Slijedeći predavač je bio Nicolas Kerfant, generalni direktor sektora Agro u BASF France. Na pitanje o njegovom viđenju budućnosti poljoprivrede, radije je suzdržan. U našem društvu sve je pitanje ravnoteže. „Ako nešto promijenite na vagi, to ne mora imati i trenutni efekat. Ali jednom kad se društvo pokrene, prekasno je obrnuti taj trend.“ A onda dodaje: „Radije bih bio na vašem mjestu nego na mom. Uprkos mom položaju, činjenici da radim u dobroj kompaniji, ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe društva kao što vi to činite.“ A hrana je najvažnija od svih životnih potreba.

Zatim je Nicolas Kerfant kratko predstavio firmu BASF. Firma je prisutna u raznim područjima i aktivna je na međunarodnom nivou. Svake godine investira 900 milijuna eura u rješenja za poljoprivredu.

Da li je rat suprotnih stavova već izgubljen?

„Možemo prikazati rezultate do kojih smo došli, kao što su na primjer rješenja u aplikaciji, ali moramo naglasiti: i nas pogađa bashing poljoprivrednika. Gubimo rat suprotnih stavova, ako ga već nismo i izgubili“, objašnjava Nicolas Kerfant. „Što se tiče sredstava za zaštitu bilja, razloga napada kojima smo izloženi, nijedan od naših napora u posljednjih 60 godina nije bio dovoljan.“ Uzmimo samo za primjer smanjenje količine za 60% ili smanjenje agresivnosti proizvoda za jednu trinaestinu. „I moja tašta je za 6 mjeseci postala ekspert za zaštitu bilja. Znači pokušavamo pedagoški objasniti razliku između opasnosti i rizika, ali dezinformacije na internetu su jače od nas…“

Samohodna prskalica Leeb 7.300 PT je predstavljena u radionici o zaštiti bilja.

Nicolas Kerfant smatra da znanstvenici moraju staviti točku na ovo i pokazati pravi put. Na primjer, odluka u Francuskoj o uvođenju neobrađenih polja od 5 do 10 metara, po njegovom mišljenju, nije bila zasnovana na stvarnom znanstvenom mišljenju, već je bila isključivo politička. „Na svakoj strani ima lobiranja, svako brani svoj položaj…“
„Moramo pričati o onome što možemo učiniti i o našim inovacijama. Često imamo nova rješenja, kao na primjer biološke mjere na bazi feromona”, naglašava Nicolas Kerfant. Uprkos ovim inovacijama, tržište sredstava za zaštitu bilja će do 2030. doživjeti pad od 25% do 50%.
Nicolas Kerfant je siguran: „Kroz nekoliko godina će biti najmanje tri vrste poljoprivrede: konvencionalna poljoprivreda, koja omogućava svijetu da se hrani uz malo troškova. Organska poljoprivreda sa žigom koja zadovoljava potrebe malog, ali ne zanemarivog dijela stanovništva. I poljoprivreda koja je negdje između ove dvije – za nju još nemamo naziv – koja počiva na principu HVE (Haute Valeur Environnementale = velika korist za životnu sredinu).“ Zašto ju ne trebamo zvati hibridnom poljoprivredom? Svaki od ova tri sistema je u svakom slučaju zastario, pošto se stalno razvijaju. Moramo držati korak sa razvojem.
Među ostalim novi rješenjima Nicolas Kerfant ističe hibridnu pšenicu. U tu svrhu su izdvojene ogromne sume novca, a rezultati će biti vidljivi tek za tri do četiri godine. Ova pšenica će povećati prinose i bit će znatno otpornija na bolesti. I digitalizacija donosi mnoga rješenja u pogledu optimizacije aplikacije i doziranja. „Strahujemo od proizvođača mehanizacije, zato što su njihova rješenja sve efikasnija“, kaže Nicolas Kerfant uz pogled upućen Michaelu Horschu. „Za nas to znači izostanak zarade, ali se odvija u dobrom pravcu.“

Svaki dan se završavao prikazom strojeva iz HORSCH-ove palete proizvoda.

Na kraju je jedan poljoprivrednik pitao da li BASF ima u ponudi kemijska rješenja koja bi mogla zamijeniti glifosat. Nicolas Kerfant je dao nedvosmislen odgovor: „Da! Imamo takve proizvode – skuplje, manje efikasne i štetnije po okolinu…“ Tema za razmišljanje…

Pravilno upravljanje plodnošću tla u organskoj proizvodnji

Josef Hägler je organski poljoprivrednik u Bavarskoj i ne koristi plug. Savjetuje svoje kolege u području organske i konvencionale poljoprivrede i vodi firmu koja uslužno obrađuje zemlju. On je bio posljednji predavač na ovom događaju..

Josef Hägler posjeduje 110 ha obradive zemlje na nadmorskoj visini od 540 m. Godišnje padaline u prosjeku iznose 600 mm Zemljište je lagano i pjeskovito i ima malo potencijala. Također drži goveda za tov.
On je pet godina sudjelovao u eksperimentu o utjecaju stajskog gnoja na aktivnost zemljišta. Od tada je nauka o zemljištu njegova strast.
Po njegovom mišljenju, najvažnije je pravilno dozirati gnojivo. Previše gnojiva je jednako problematično kao i premalo gnojiva. Ako se doda previše jedne komponente, postoji strašno velik rizik da će se poremetiti ravnoteža drugih komponenti. Iz tog razloga se Josef Hägler više od 10 godina oslanja na Kinsey metodu. Kinsey analize zemljišta se baziraju na metodi koja počiva uglavnom na znanju o ravnoteži mineralnih nutrijenata u zemljištu i koja predlaže korektivne mjere ako postoje problemi.

Josef Hägler ne koristi stajsko gnojivo koje se još nije razgradilo. On koristi posebnu metodu kojom se njegovo stajsko gnojivo mijenja i pravilno razlaže fermentacijom. Stajnjak se stavlja u rasipač kako bi se dobila homogena mješavina i optimalni sadržaj kisika, a izbegao gubitak azota. Zatim se gomila vadi van žlicom bagera. Tako CO₂ više ne može izlaziti. Sve se prati uz pomoć termometra. Ne smije se preći temperatura od 55°C, kako elementi gnojiva ne bi pregorjeli. Silos ne smije biti pokriven, zato što svjetlost utječe na zadržavanje vode. U ljeto gomila raste tokom 8 tjedana i stvaraju se mnogi elementi koji potiču stvaranje humusa.
Nikada ne unosi ostatke koji su još zeleni, jer je to za njega pitanje časti. Ova mala greška bi automatski dovela do problema sa kontaminacijom koje bi bilo izuzetno teško savladati bez pluga, pošto kišne gliste ne jedu zelene biljke i proces truljenja bi štetio humusu.
Odlučivši da više ne koristi plug, Hägler je odlučio  sačuvati bakterije u svom zemljištu. Kada se zemljište ne ore, anaerobne bakterije ostaju u dubini, a aerobne na površini. Kada se tome doda organski supstrat, mineralizacija ne samo da je odlična, već i veoma brza!
Ovaj koncept rada značajno povećava udio humusa u zemljištu. Pošto humus ima tri puta veću sposobnost adsorpcije od gline, zemljište može bolje skladištiti elemente poput nitrata, sulfora i bora. Razlika je ogromna: zemljišta sa uskom strukturom i udjelom humusa od po 3,3% i 5,6% se razlikuju po prinosima za oko 20 dt po hektaru! U prvom slučaju se zadržava 650 m³ vode, a u drugom 1630 m³!

Gnojenje se može obavljati na dva različita načina. Prethodno pripremljeni kompost se može unijeti direktno prije sjetve. Druga mogućnost je da se kompost peletrira i u tom obliku unese prilikom sjetve.

Zemljište se obrađuje na dubini od 3 cm, ostaci se sijeku i ostavljaju na licu mjesta. Zemljište se onda može obraditi na maksimalnoj dubini od 4 cm. Prvi prohod sa valjkom hermetički zatvara zemljište i stvara finu zemlju. Zemljište zadržava vlažnost.

Sjetva se obavlja uz pomoć modificirane sijačice HORSCH Pronto DC, kod koje su diskovi zamijenjeni pačijom stopom. Tako se sijeku i posljednji ostaci pred sjetvu. I tradicionalna drljača Pronta je promjenjena. Tako se zemljište bolje zatvara, a korjenje izbacuje na površinu. Slijedi još jedan prohod valjkom kako bi se izbjegao gubitak azota i stimulirao korov.

Impressum

terraHORSCH

je međunarodni časopis za klijente firme

HORSCH Maschinen GmbH
Sitzenhof 1
DE-92421 Schwandorf
Tel.: +49 9431 7143-0
Fax: +49 9431 7143-9200
terra@horsch.com
www.horsch.com

Odgovorna za sadržaj: Cornelia Horsch
Redakcija: Johannes Hädicke

Priloge su napisali: Camille Blandin, Michael Braun, Lucas Cortinove, Johannes Hädicke, Cornelia Horsch, Phillip Krainbring, Eileen Nicolai, Fábio Benedito Ono, Magdolna Vas, Heike Wolf, Simon Wyatt

Fotografije: arhiva HORSCH, fotografija Petra Kellner, VDI, strana 27: iStock.com/ hfoxfoto (CO2), Seite 29: iStock.com/dhughes9, Farming Photography, Adrienn Fekete-Pálfi, Johannes Hädicke, C. Kappes, Simon Wyatt, Ceres Award: © Timo Jaworr za agrarheute

Prijevodi: engleski: Heike Wolf; francuski: Stéphane Proust, AeC Traduction; poljski: Barbara Dudkowski; ruski: Vyacheslav Veklenko, portugalski: Arno Dallmeyer, slovački: Marian Kukučka, srpski: YU-DNI d.o.o, hrvatski: GRAPAK d.o.o.

terraHORSCH izlazi dva puta godišnje na njemačkom, engleskom, francuskom, hrvatskom, poljskom, portugalskom, ruskom, slovačkom, srpskom, češkom i mađarskom jeziku
Časopis i svi u njemu sadržani prilozi i slike su zaštićeni autorskim pravom. Svako komercijalno korištenje van granica određenih zakonom o autorskom pravu zabranjeno je bez saglasnosti izdavača.

Produkcija i grafička obrada: Beckmann Verlag GmbH & Co KG, Lehrte
Štampa: Frischmann Druck und Medien GmbH, Amberg