Budućnost počinje sada

/in , /by

Budućnost počinje sada

Agro KMR (UA)

U izdanju 14/2017 časopis terra HORSCH predstavio je gospodarstvo Agro KMR u Ukrajini. Jean-Paul Kihm nam je dozvolio još jedan pogled iza kulisa.

Ovog puta smo prije svega željeli da znamo kako izgleda strategija tvrtke kada se radi o upravljanju usjevima i tehnologiji: Controlled Traffic Farming (CTF) sa 12 m ili sa 18 m? Da li je rotacija sa više usjeva bolja? Da li je bolje ići na direktnu sjetvu ili na druge metode? Tu treba dosta razmatranja. A sva imaju jedan cilj: optimizaciju gospodarstva Agro KMR.

  1. godine su četiri francuska poljoprivrednika Jean-Paul Kihm, Alan i Florent Renard kao i Jean-Loup Michel osnovali Agro KMR u blizini Pavlograda u Ukrajini.

Sve je moguće

Agro KMR je prije svega djelo četvorice ljudi: 2006. godine su četiri francuska poljoprivrednika Jean-Paul Kihm, Alan i Florent Renard kao i Jean-Loup Michel osnovali Agro KMR u blizini Pavlograda u Ukrajini. Na gospodarstvu radi 50 zaposlenih koji obrađuju 12.000 ha, od toga 6.000 ha pšenice, 3.000 ha uljane repice i 3.000 ha suncokreta. Četiri prijatelja su otvorena za sve čime se stvaraju brojne mogućnosti: ako površina za uzgoj treba da se poveća, da li postoje mogućnosti smanjenja troškova mehanizacije, šta je sa CTF-om, da li treba investirati u istraživanje i razvoj, gdje ima još potencijala kod rotacije usjeva, logistike, strategije …? Ili treba bolje školovati vozače, koristiti StripTill, učiniti CTF efikasnijim? Suvlasnici su se bavili brojnim idejama i pristupima. Sve je stalno pod ispitivačkom lupom.

Jean-Paul Kihm nedvosmisleno naglašava: „Naša filozofija je jasna: poljoprivredno gospodarstvo ne treba postojati, ako ne generira dovoljan prihod za vlasnike i zaposlene. Izabrane kulture moraju biti isplative, troškovi moraju da se ograniče na minimum. Slažemo se da gospodarstvo mora poštovati ograničenja ratarskih i ljudskih resursa kako bi trajno postojalo. Jedno ide sa drugim! Ali da bi se bio isplativ, mora se provjeriti svaki interesantni pristup.“

Optimizacija logistike – snižavanje troškova

Na ovom osnovnom principu se zasnivaju skoro svi projekti gospodarstvo Agro KMR. „Prije nekoliko godina smo se odlučili da isprobamo CTF. Željeli smo prije svega da optimiziramo prskanje i raspodjele gnojiva, jer sa tim strojevima obavljamo najviše prohoda.
Imamo černozem, što znači 60 % ilovače, 30 % gline i nešto pijeska. Ono je sklono sabijanju. Prvih godina – prije optimizacije stalnih tragova – koristili smo rasipač gnojiva, čije su gume imale cestovni profil. Bez utvrđenih tragova smo vozili po njivi, što je dovodilo do sabijanja (vidi okvir „Controlled Traffic Farming“). Ti tragovi su se još i pri žetvi mogli vidjeti. Sa CTF-om smo mogli smanjiti sabijanje, tako da su se biljke ujednačenije razvijale – samo uslijed smanjenja prohoda.“

Osim ratarskog aspekta postoji i veliki broj drugih prednosti:

  • Na osnovu američkih, kanadskih i australijskih studija treba računati sa ukupnim plusom pri neto marži od 13 %.
  • Manje habanja, manja potrebna vučna snaga
  • Logistička prednost: čak i kada je GPS signal prekinut, vozač može da vidi tragove
  • Manja potrošnja goriva
  • Manji troškovi mehanizacije: pošto se struktura zemljišta ne oštećuje, zemljište ne mora da se obrađuje intenzivno

Na osnovu ovih prvih uspješnih iskustava se Agro KMR odlučio da rad postepeno prebaci na CTF sa 18 m. Već se radi sa dvije prskalice od 36 m, jednim Avatarom 18 SD (drugi će biti isporučena u srpnju), jednim Maestrom 36 SW i jednim Evo prototipom. „Nedostaje samo još jedan stroj Cultro od 18 m – trenutno imamo samo jednu od 12 m. To važi i za kombajn“, objašnjava Jean-Paul Kihm. Prelazak na 18 m je pravi izazov, pogotovo pri organizaciji žetve. „Samo malobrojni proizvođači nude kombajne sa tako širokim mehanizmima za sječenje. Prije svega zbog problema raspodjele kod slame. Osim toga se spirale za pretovar ponekad polome, jer nisu dovoljno stabilne. U tom slučaju se spirala prilikom pretovara mora nasloniti na stranicu pretovarne prikolice.“

Cultro je idealan alat za sitnjenje slame i ravnomjerno raspodijelu neposredno poslije žetve. Tako se dobiva stalna pokrivka od slame, koja zadržava vodu i hranljive sastojke u zemlji.

Mnogi će se sada pitati zašto se prelazi na CTF sa 18 m, iako je CTF sa 12 m puno rasprostranjeniji. Treba reći da su potrebne velike investicije i da cjelokupna logistika na tabli mora  se iznova isplanirati. Ali uštede su velike: „Preći sa mehanizma za sječenja od 12 m na mehanizam za sječenja od 18 m, kod kombajna nije problem, jer je motor u pogledu snage već predviđen za to. Znači da taj prelazak ne utiče na radnu brzinu. Tako imamo veliku uštedu u investicijama po hektaru.“

Ali CTF je samo vidljivi dio jedne strategije, koja je kompletno orijentirana na optimizaciju upravljanja usjevima. Jean-Paul Kihm nastavlja: „Investirali smo u telemetrijsku aplikaciju, sa kojom možemo da odredimo lokaciju svake od naših strojeva. Primjer: upravo se bavimo strategijom punjenja naših sijačica. Naš dosadašnji sustav nije posebno efikasan, gubimo previše vremena. Zavisno od vještine vozača, to traje između 20 i 40 minuta. Ubuduće to treba da se svede na 10 do 15 minuta. Zatim ćemo po običaju puniti svaka dva sata, ali ćemo uštediti 240 minuta dnevno. Tako možemo zasijati 72 hektara više po danu, tj., imamo puno veću vjerojatnost da sve kulture zasijemo pod optimalnim uvjetima – uz manju potrošnju materijala.“

Controlled Traffic Farming

Kod HORSCH-a su uvijek ratarske teme osnova za razvoj strojeva. Cilj CTF-a je smanjenje apsolutne površine usjeva, koje se oštećuju vožnjom. Zbog toga se tragovi određuju unaprijed. Preduvjet su ista širina traga kod stroja i RTK sustava upravljanja. Utvrđeni tragovi za svaki stroj, određivanje ulazaka na parcelu i izlazaka sa parcele, mjesta za punjenje, itd. – sve to dodatno omogućava bolju organizaciju radova. Sabijene površine se mogu smanjiti sa 80 % na 19 %, dijelom čak i na 12 % (zavisno od širine stroja). Počev od 2013. godine se CTF primjenjuje u AgroVationu, jednom od gospodarstava kompanije HORSCH u Češkoj.

Ali CTF je samo vidljivi dio jedne strategije, koja je kompletno orijentirana na optimizaciju upravljanja usjevima. Jean-Paul Kihm nastavlja: „Investirali smo u telemetrijsku aplikaciju, sa kojom možemo da odredimo lokaciju svake od naših strojeva. Primjer: upravo se bavimo strategijom punjenja naših sijačica. Naš dosadašnji sustav nije posebno efikasan, gubimo previše vremena. Zavisno od vještine vozača, to traje između 20 i 40 minuta. Ubuduće to treba da se svede na 10 do 15 minuta. Zatim ćemo po običaju puniti svaka dva sata, ali ćemo uštediti 240 minuta dnevno. Tako možemo zasijati 72 hektara više po danu, tj., imamo puno veću vjerojatnost da sve kulture zasijemo pod optimalnim uvjetima – uz manju potrošnju materijala.“

Agro KMR se intenzivno bavi i automatizacijom: „Imamo velika očekivanja, pogotovo u pogledu regulacije radne brzine, procesa na uvratini i kod podešavanja kombajna. Prije svega kod ovog posljednjeg postoje brojni parametri, na koje ljudski faktor ima jak utjecaj. Utvrdili smo na primjer da je žetva prijepodne bila puno efikasnija, jer su brzine bile veće. Popodne, kada se kod vozača počeo javljati umor, vozili su sporije.“ To će sve imati utjecaj na rad zaposlenih – ali u pozitivnom smislu. „Osim toga želimo da bolje obučimo naše vozače“, uvjerava nas Jean-Paul Kihm. „Trebaju biti jednako dobro obučeni kao serviseri.“

CTF, telematika, automatizacija … zahvaljujući fondu poduzeća namijenjenog istraživanju i razvoju – on iznosi 4 % od prihoda gospodarstva – Agro KMR je prvo investirao u te tehnologije, zatim ih je testirao i potom primijenio na cijelom gazdinstvu. Tri teme se poklapaju sa najvažnijim ciljem poduzeća: da se troškovi svedu na minimum. Ali kakva je dugoročna prognoza u pogledu isplativosti pojedinih kultura i obrade zemljišta?

Korištenje specifičnosti lokacije

„Već deset godina razmišljamo o tome koja rotacija usjeva je najbolja“, objašnjava Jean-Paul Kihm. „Isprobali smo više varijanti, prije svega sorgum i grašak – kao što smo navikli u Francuskoj. Ali na više hektara smo testirali i klasičnu ukrajinsku rotaciju usjeva sa repicom-pšenicom-suncokretom-pšenicom. Ekonomski gledano je ova potonja najisplativija varijanta. Možemo sebi da dozvolimo takvu rotaciju usjeva, jer ovdje nemamo tolike probleme sa korovom kao u Francuskoj. Ovdje ne postoji rezistentan mišji repak niti ljulj. Eventualno postoji ambrozija, ali se ona može suzbiti herbicidom.“

Te tri kulture su odlično usklađene sa klimom i strukturom tla na lokaciji. Vrlo plodna černozemna zemljišta sa izuzetnom sposobnošću zadržavanja vode smatraju se crnim zlatom. Zato prosječne godišnje padaline iznose samo 550 mm, proljeće je često vrlo vruće. Već u svibnju može doći do maksimalnih temperatura od 30 ili 35°. To ne omogućava spektakularne prinose. Radi orijentacije: u slučaju pšenice Agro KMR prosječno vrši 40 do 50 dt po hektaru. Osim toga černozem je vrlo podložan eroziji uslijed vjetra i kiše.

„U početku smo imali jedan Joker 12 RT, jedan Terrano 12 FM, jednu HORSCH sijačicu sa diskovima od 18 m i jedan Maestro 36 SW. Ali zbog specifičnosti zemljišta smo vrlo brzo dosegli granice sustava. Korak po korak se orijentiramo u pravcu plitke obrade, direktne sjetve i StripTill-a. Prodali smo sve strojeve osim Maestro 36 SW i investirali smo u jedan HORSCH Evo (prototip), jedan HORSCH Cultro (prototip) i jedan Avatar 18 SD.“

Agro KMR je odlučio da testira prototip Evo, jer uređaj sa diskovima može raditi u svim uvjetima.

Ideja o prelasku na StripTill je nastala kada su se četiri poljoprivrednika bliže pozabavila uzgojem suncokreta. Da bi se spriječila erozija tla i odnošenje uslijed snijega, ranije je strnjika cijelu zimu ostajala na njivi. Ali slamom pokrivene površine su se u proljeće zagrijevale sporije nego čista zemlja. Zato je sjetva kasnila. Prednost StripTill-a je da se sjetvena brazda čisti na dubini od 12 do 13 cm, prije nego što se suncokret posije u zagrijanu zemlju – bez uništavanja strništa.

„Odlučili smo se da testiramo prototip Evo (vidi okvir „Prototipovi na testiranju“), jer je to stroj sa diskovima koji mogu raditi u svim uvjetima. StripTill stroj sa šiljcima teže ulazi u vrlo suhu zemlju – ali to su obično uvjeti koji postoje u jesen. One se neprestano pomjeraju i nije moguće održavati konstantnu radnu dubinu. Osim toga, diskovima je potrebna manja vučna snaga: za StripTill stroj sa šiljcima potreban je traktor od 600 KS. To znači da nam je potrebno samo 400 KS.“

Na gospodarstvu preferiramo dvije strategije za sjetvu suncokreta, pšenice i repice. Kod suncokreta se prije sjetve sa Maestrom vrši prohod sa Evom, kako bi se trake obradile i pognojile. Parcele sa repicom se obrađuju ili sa strojem Evo, u kom slučaju se sije sa strojem Maestro, ili se priprema vrši Cultrom – jednim dvostrukim valjkom sa noževima velike radne širine, koji zemlju obrađuje površinski i omogućava raspodjelu slame neposredno poslije žetve – u tom slučaju se sije sa Avatarom SD. „Nismo utvrdili nikakvo smanjenje prinosa i zato ne možemo  jasno reći koji postupak je bolji. Pošto kontinentalna klima nudi samo vrlo kratke periode rasta biljaka, čini se da je u principu razmak od 25 cm bolji nego 50 cm. Međutim, još uvijek to ne možemo da dokažemo konkretnim brojevima.“ Usjevi pšenice poslije suncokreta se obrađuju samo Cultrom, zatim se seje Avatarom SD.

„Želimo da obrađujemo zemlju što je manje moguće. Jer ako se ona ne prevrne, onda to i nije neophodno. Osim toga obrada zemljišta povećava naše troškove mehanizacije. Kada je moguće, slamu raspodjeljujemo jednostavnom prstima za ravnanje, a onda direktno sijemo. Kod suncokreta kao predusjev upravljanje slamom je vrlo bitno. U Ukrajini je odnos zrna/slama drugačiji nego u Francuskoj, ima puno više ostataka. Zbog toga moramo ostaviti  slamu kako bi se odmah poslije žetve osušila, a onda je usitnimo i ravnomjerno raspodijelimo. Tako dobijemo stalnu pokrivku od slame, koja zadržava vodu i hranljive sastojke u zemlji. Ona takođe pomaže da se glodavci drže na podalje. Cultro je pritom idealan, jer se zemlja ne obrađuje previše.“

Cilj Agro KMR-a je da se zemlja kultivira što je manje moguće: „Jer ako se ona ne prevrne, onda to i nije neophodno.“

Standardizacija

Dugoročan cilj je u svakom slučaju smanjiti troškove: „Što se tiče snage, dovoljni su nam traktori sa 380 do 400 KS. Naš je cilj da standardiziramo cijeli vozni park. Ako neka stroj jednom otkaže, možemo je brzo zamjeniti i ne moramo razmišljati o opremi, kopčanju ili snazi. Mogućnost da se traktori i priključni strojevi raznovrsno koriste kod svih kultura nam donosi uštede prilikom novih investicija po hektaru.

Želimo standardizirati što je moguće više aktivnosti, kao u gore spomenutom primjeru sa punjenjem sijačice. To međutim ne funkcionira kod zadataka u kojima je prije svega bitna uloga čovjeka, npr. kod ratarskih tema ili kod popravke i održavanja strojeva. Standardizacijom rutinskih radova se oslobađaju resursi koje možemo koristiti, kako bi naši zaposleni mogli proširiti  svoje stručno znanje. A to nam je važno. Jer tko zna kakvi nas izazovi čekaju u budućnosti.“

Prototipovi na testu

HORSCH Cultro TC: iza imena Cultro TC se krije nova linija proizvoda iz kuće HORSCH, koja se upravo nalazi u fazi razvoja. Potaknuti vrlo pozitivnim iskustvima sa valjcima sa noževima na poznatoj seriji Joker RT, kod Cultra TC smo primijenili dva nasuprot sijekuća valjka sa noževima. Serija će obuhvatiti strojeve radne širine od 3 m do trenutno 12 m i u vučenoj varijanti će se moći kombinirati sa pakerom ili prstima za ravnanje. Cultro TC je vrlo pogodan za prvu, vrlo plitku obradu  kod repice, suncokreta, kukuruza i krtih ostataka žitarica. On je idealan i za pritiskanje odn. ubacivanje među usjeva. Lako pokretljiva jedinica prije svega oduševljava svojim visokim učinkom u pogledu obrađene površine, malim troškovima i različitim primjenama.

HORSCH Evo: HORSCH Evo je projektiran kao alat za kultivaciju i obradu sjetvene posteljice. Međutim, ne vrši se obrada cijele površine, već samo ciljana obrada u trakama u odgovarajućem razmaku redova za određenu kulturu. Područje primjene je prethodna obrada za klasične kulture u redovima, poput kukuruza, soje, šećerne repe ili suncokreta. Evo je opremljen elementima pojedinačnih redova, koji sa postavljenim diskovima intenzivno obrađuju traku do dubine od oko 10 cm i fino je sitne. U istom prohodu može  se vršiti ulaganje mineralnog gnojiva u traku. Stroj je baziran na već poznatim sjetvenim dijelovima linije Maestro SW. Sa zapreminom od 8500 litara i radnom širinom do 18 metara, na raspolaganju je dovoljna snaga. Standardni hidraulični prijenos težine sa sjetvenih organa na šinu radnih tijela osigurava sigurno prodiranje diskova cijelom širinom stroja. Evo se uvijek koristi tamo gdje se radi sa što je moguće manje kultivacije odn. direktne sjetve, ali gdje trake za sijanje treba optimalno oblikovati, da bi se postigao najbolji razvoj usjeva.

IZVOR : terraHorsch 18/2019

MPRESSUMterraHORSCH je međunarodni časopis za klijente tvrtke HORSCH Maschinen GmbH Sitzenhof 1, DE-92421 Schwandorf Tel.: +49 9431 7143-0, Fax: +49 9431 7143-9200 terra@horsch.com, www.horsch.comOdgovorna za sadržaj: Cornelia HorschRedakcija: Johannes HädickePriloge su napisali: C. Blandin, M. Braun, A. Brockmann (prianjanje), J. Hädicke, C. Horsch, N.L. Neumann, E. Nicolai, J. Noordhof, H. Wolf, S. WyattFotografije: Arhiv HORSCH, fotografija Petra Kellner, A. Brockmann (prianjanje), G. Bröcker (privatna), J.-P. Kihm (privatna), J. Noordhof, S. WyattPrevodi: engleski: H. Wolf; francuski: S. Proust, TCA Consul-ting; poljski: B. Dudkowski; ruski: V. Veklenko, mađarski: M. Vas, portugalski: A. Cini, češki: tetras, slovački: MM PressterraHORSCH izlazi dva puta godišnje na njemačkom, engle-skom, francuskom, poljskom, portugalskom, ruskom, slovač-kom, češkom i mađarskom jeziku.Časopis i svi u njemu sadržani prilozi i slike su zaštićeni autorskim pravom. Svako komercijalno korišćenje van granica određenih zakonom o autorskom pravu zabranjeno je bez suglasnosti izdavača.Produkcija i grafička obrada: Beckmann Verlag GmbH & Co KG, LehrteTisak: Frischmann Druck und Medien GmbH, Amberg